theatercombinat | 30. lipnja – 2. srpnja 2012 – biografski krajolici novog zagreba claudia bosse, muzej suvremene umjetnosti zagreb (MSU) festival EUROKAZ zagreb |
mapa biografski krajolici
dominant powers in zagreb | novi zagreb. muzej za suvremenu umjetnost, njegove prostorije, njegove zbirke i njegovo okruženje te poseban urbanistički koncept polazišna su točka za ovu verziju projekta dominant powers. što nam je činiti? umjetnički istraživački projekt biografski krajolici novog zagreba nastao je istraživanjem na terenu: analize konkretne urbanističke sredine novog zagreba na temelju sjećanja i načina života nekih njegovih stanovnika. odgovarajući na poziv eurokaza i MSU-a da napravi poseban projekt za muzej i njegovo okruženje, claudija bosse je u prosincu 2011. u suradnji s güntherom auerom posjetila stanove u raznim kvartovima novog zagreba. u ožujku 2012. su intervjuirali stanovnike postavljajući im pitanja o demokraciji, kapitalizmu, identitetu. Iz tih iskustava nastao je istraživački projekt biografski krajolici novog zagreba, koji će postati dio muzejske žive instalacije te razmjene umjetničkih djela između muzeja i privatnih stanova. od svibnja 2012. claudia bosse uvježbava koreografije s deset stanovnika novog zagreba na temu dnevne rutine na tlocrtima njihovih konkretnih stanova u studiju muzeja. ritualizirana rekonstrukcija životnog prostora, ponavljanje radnji i putanja po stanu. u lipnju će sedam stanova biti prikazano u originalnoj veličini u muzeju, a oživjet će ih sami stanovnici različitih generacija, projekcije njihovih intervjua i dokumenti iz njihovih života. Istodobno će djela iz zbirke muzeja po izboru claudije bosse u suradnji s tihomirom milovcem biti postavljena u stanovima sudionika projekta: razmjena različitih konteksta i odnosa, ponovno iščitavanje umjetničkih djela kao i svakog pojedinog životnog prostora, pomicanje i kolizija. rekontekstualizacija umjetničkih djela u privatnim prostorima. život stanovnika se seli kao biografski arhiv preko njihovih tijela, radnji i pripovijesti u muzej. iskustva u urbanističkoj utopiji kao arhiv i živa instalacija, kao okvir i uvjet performansa dominant powers. što nam je činiti?, koji se razrađuje sa stanovnicima i glumcima na licu mjesta. |
 fotografija: claudia bosse | sudjeluju: jadranka alić, ivan alić, siniša glogoški, franka horvat, aleksandar kondić, svjetlana lugar, tomislav lukačić, morana matković, zrinka tatomir i vladimir tatomir, instalacija /koncept/režija: claudia bosse, video i zvuk: günther auer, asistencija/istraživanje/koordinacija za novi zagreb: marijeta karlović, savjetovanje za zbirku MSU-a: tihomir milovac s djelima umjetnika: boris bućan, braco dimitrijević, ivan ladislav galeta, željko jerman, ivan picelj, ivan posavec, mladen stilinović, milisav mio vesović i dr. zagrebačka verzija na poziv muzeja suvremene umjetnosti u zagrebu (MSU), u sklopu festivala EUROKAZ. koprodukcija kazališta theatercombinat uz potporu organizacije wien kultur. |
fotografija: claudia bosse, click to view photo series |
biografski krajolici novog zagreba otvorena vrata stanova lokacija |
dominant powers. what is to be done then? premijera lokacija |
novi zagreb |
novi zagreb je urbanistički model, a 1960. osnova za ostvarenje modela socijalističke stanogradnje. novi zagreb se sastoji od 13 kvartova, od kojih je u središtu zanimanja bilo pet kvartova izgrađenih 1960. – 1986. kao modernistički urbanistički ideal, a iza svakog od njih stoji posebna ideologija urbanističkog razvoja. od završetka izgradnje muzeja suvremene umjetnosti 2009. neposredno preko puta trgovačkog centra avenue mall kulturalni krajolik ovog dijela grada se pomiče i dobiva nove kulturalne crte razgraničenja. sudionici su stanovnici iz pet kvartova koji su izabrani kao primjer: od dugava koje nisu tako gusto naseljene i u kojima vladaju gotovo seoski susjedski odnosi do mamutice, zgrade od 5 000 stambenih jedinica. sudionici pripadaju trima generacijama, a tamo stanuju između dvije i 40 godina u različitim životnim situacijama (sami, s majkom i njezinim dečkom, u paru, itd.). svi imaju snažan odnos prema svom neposrednom okruženju: umirovljenici i umirovljenice, privremeno zaposleni, studenti i studentice, radnici i radnice, nezaposleni, visokoobrazovani te povjesničari i povjesničarke umjetnosti. izbor sudionika se ne smatra reprezentativnim. intervjui sa sudionicima su zabiljženi tijekom ponovnih susreta te su razrađena zajednička pravila igre, pokrenuta je razmjena životnog materijala, razmjena preko potreba, mašte, sjećanja i mogućnosti aktivnog zadiranja u životno okruženje. |
www.theatercombinat.com theatrale produktion und rezeption